Biznis je skup određenih poslovnih aktivnosti, kojima se zadovoljavaju potrebe vlasnika biznisa, odnosno uloženog kapitala, zaposlenih u biznisu i društva. Biznis može biti organizovan kao preduzeće, radnja, banka, zdravstvena, obrazovna kulurološka ili druga organizacija.
Biznis u osnovi podrazumeva bavljenje nizom aktivnosti.
Biznismen je privrednik – poslovni čovek, koji može biti vlasnik biznisa, lice kojem je povereno vođenje određenog posla – biznisa ili njegove organizacione jedinice.
ispod 20 zaposlenih |
vrlo mali biznis |
od 20 - 99 |
mali biznis |
od 100 - 499 |
srednji biznis |
od 500 na više |
veliki biznis |
Organizacioni oblici biznisa:
- Biznis jednog vlasnika – solo biznis
- Zajednički biznis
- Korporacija
- Ostali pravni oblici
Biznis jednog vlasnika – solo biznis –jedno lice osniva svoj – solo biznis kada je sposobno da ga samostalno i uspešno vodi.
Zajednički biznis – Zajednički biznis je vlasništvo dva ili više lica koji njime upravljaju. Uzajamna prava i obaveze partnera regulišu se međusobnim ugovorom.
Korporacija – je organizovani oblik biznisa u vlasništvu akcionara koji su njega ulužili svoj kapital kupovinom njegovih akcija.
Prvani oblici preduzeća kod nas :
- Radnje – mogu ih osnovati pojedinci samostalno ili udruženi sa jednim ili više lica.
- Dopunska delatnost – mogu osnivati lica koja imaju stalno zaposlenje.
- Privredna društva –
- d.o.o. koja osnivaju pojedinci ili dva ili više lica
- Deoničarsko – akcionarsko društvo (d.d) koje odniva pojedinac
- Deoničarsko – akcionarsko društvo koje osniva više lica
- Komanditno društvo koje osnivaju najmanje dva lica
- Društvo sa neograničenom solidarnom odgovornošću (d.n.o.) čiji su osnivači najmanje dva lica
- Komanditno društvo – Najmanje jedan član odgovara za obaveze društva solidarno i neogeraničeno svom svojom imaovinom i takav član se naziva komplementar. A onaj član koji odgovara za obaveze društvasamo do visine tog uloga i on s enaziva komanditor.
- Inkubatori – stvaraju mogućanost da se na jednom prostoru omogući rad za više malih firmi.
- Klasteri – predstavlja model udruživanja firmi u kojm se pokreće azvoj malih i srednjih preduzeća, i na tim osnovama podstiče razvoj na lokalnom i regionalnom nivou.
- Franšizing poslovi – to je u osnovi ugovorni odnos koji se uspostavlja između tranšizatora – davaoca franšize i tranšizanta – primaoca franšize.
Na uspešnost biznisa utiču:
- Izbor delatnosti – najjednostavnije je početi biznis u delatnosti za koju posedujete određenu kvalifikaciju (struku, iskustvo). Ali sigurno uz uslov da to odgovara potrbama tržišta uz ocenu , da će se u toj delatnosti postići odgovarajuća profitabilnost.
- Izbor lokacije - iskustva ukazuju ne tendencije da se obekti trgovine na malo lociraju na mestima koja su pristupačna potrošačima; obekti trgovine na veliko lociraju s ena mestimakoja su pristupačna saobraćajnicama i dr. Potrebnoj infrastrukturi; dok se proizvodni pogoni lociraju na mestima koja su dobro povezana saobraćajnicama, povoljnim uslovima za snabdevanje potrebnim materijalima, vodom, mogućnostima za obezbeđenje potrebnih kadrova itd.
Efikasnost sistema uopšte, pa prema tome i organizacionog sistema, izražava se odnosom nogovih ulaznih elmenata - ulaganja i rezultata izvršenih ulaganja – izlazni elemanata procesa.
Ukupan prihod je vrednosni, odnosno novčani izraz proizvoda u onom obimu koji je fizički proizvod relizovan n tržištu. Ukupan prihod dirktno je uslovljen obimom proizvodnje.
Finasijska stabilnost preduzeća se izražava preko:
- Solventnosti, i
- Likvidnosti
Pod solventnošću se podrazumeva sposobnost privrednog subekta da otplaćuje dospele anuitete obaveze po kreditima. Znači, solventnost zavisi od raspoloživih sredstava z kojih se izmiruju obaveze prema kreditima i dopelih anuiteta po kreditima.
Pod likvidnošću se podrazumeva sposobnost privrednog subekat da raspoloživim sredstvima može u roku da izmiri kratkoročne obavezeprema poslovnim partnerima, radnicima i zajednici. |